FEASIBILITY STUDY - GIBB/KCIC/EE konzorcij Feasibility Study

Feasibility Study

GIBB/KCIC/EE konzorcij Feasibility Study   

DUGOROČNO RJEŠAVANJE VODOSNABDIJEVANJA ODVOĐENJA I TRETMANA OTPADNIH VODA U
KANTONU SARAJEVO

 KRATAK IZVOD


1. UVOD

Nakon završetka posljednjeg rata pokrenuto je nekoliko projekata radi rješavanja urgentnih potreba sanacije sistema vodosnabdijevanja Sarajeva. Međutim, pitanju dugoročne strategije rješavanja deficita vode u vodosnabdijevanju, uključujući prognoze potreba za vodom pod izmijenjenim ekonomskim uvjetima nije se posvetila pažnja. Radi toga je potpisan Memorandum o razumijevanju od strane Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj u cilju fmansiranja studije vodosnabdijevanja i kanalizacije za Kanton koja bi se implementirala u dvije faze:

  • Master Plan
  • Studija izvodljivosti

Nacrt Master Plana, koji je završen 1999. godine, je dao preporuke oko iskorištenja vodnih resursa, poboljšanja vodosnabdijevanja, oko prikupljanja i odlaganja otpadnih voda kao i oko njihovog odvođenja. Potom je uslijedio čitav niz diskusija sa Koordinacionim komitetom i Komisijom za reviziju. Glavna tačka tih diskusija je bio prijedlog zahvatanja vode iz rijeke Bosne kao prve faze iskorištenja, nakon čega bi uslijedila izgradnja brane na Crnoj Rijeci. Dok je koncept vodozahvata na rijeci Bosni, kao najjeftinije rješenje, generalno usvojen, imao se dojam, kako iz ekoloških tako i iz vizuelnih razloga, da je predloženi nivo zahvatanja previsok. Za Studiju izvodljivosti je stoga dogovoreno, da se reducira kapacitet vodozahvata na rijeci Bosni i da se izgradnja akumulacije Crna Rijeka pomakne prema naprijed.

Zbog toga, ova Studija izvodljivosti razmatra detaljnije ovu usvojenu strategiju zajedno sa određenim brojem ostalih paketa projektovanih da se poboljša efikasnost distribucije vode. Ukratko su izložene i paralelne inicijative oko otpadnih voda i njihovog odvođenja, a koje su identificirane u Master Planu.


2. PRETHODNO STANJE

Sarajevo je glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), smješten u Dinarskim alpama na nadmorskoj visini od 500 m do 800 m. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 1998. broj stanovnika je procjenjen na 340 000.

Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom glavnih urbanih dijelova Sarajeva je prenesena od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoline, preko Vlade Kantona Sarajevo na preduzeće "Vodovod i Kanalizacija" (u daljem tekstu ViK).

Na kraju rata ViK je naslijedio sistem koji je pretrpio značajna fizička oštećenja, sa stepenom neoprihodovane vode od oko 70% od proizvodnje vode. Otada je preduzeće ViK iniciralo širu akciju sanacije, i usvojilo snažnu politiku s ciljem reduciranja nivoa gubitaka, podržanu zakonskim normativima, a što je uspješno reduciralo nivo gubitaka na oko 56% ( juni 2000).

Vodovodni sistem u Sarajevu se snabdjeva vodom iz određenog broja različitih izvora uključujući bunarska postrojenja, izvorišta i riječne vodozahvate. Do sada najvažnija izvorišta vode su bunarska postrojenja koja obezbjeduju 80% količina od ukupne proizvodnje od 275.000 m3/dan.

Nivoi proizvodnje bunarskih postrojenja daleko nadmašuje njihov prirodni kapacitet prihranjivanja i njihova izdašnost se povećava kroz vještačko prihranjivanje. Uspjeh ovih inicijativa na prihranjivanju je bio promjenjiv, sa rezultatom takvim da postojeći nivo pumpanja prazni akvifer, što nameće bojazan oko dugoročne održivosti i povećanog rizika od zagađenja. Stoga se nameće potreba za urgentnim iskorištenjem alternativnih izvora vode.


3. PROGNOZE

Stanovništvo i privreda Sarajeva su prošli kroz značajne preokrete, te postoje mnogi kompleksni faktori koji će uticati na budući rast. Dokument "Ciljevi rekonstrukcije i razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine" (Institut za planiranje Kantona, novembar 1997) su korišteni kao podloga za prognoziranje porasta stanovništva u budućnosti,a što je datcui sljedećoj tabeli:

Tabela 1.1 Prognoza porasta stanovništva u Kantonu Sarajevo

Godina 1997 2000 2010 2015 2020
Područje Sarajeva koje je pokriveno
vodosnabdijevanjem
  357.971 455.114 506.746 559.488
Područje Sarajeva koje nije pokriveno
vodosnabdijevanjem
  29.327 37.275 41.504 45.824

Ukupan broj stanovnika Kantona Sarajevo
 
356.502 387.298 492.389 548.250 605.312

Ovi podaci su korišteni za prognoziranje budućih potreba za vodom nakon primjene niza pretpostavki koje se odnose na promjene potreba za vodom tokom vremena:

  • Potrebe domaćinstava za vodom trebale bi biti promjenjive i zavisne od nivoa cijena i prihoda
  • Sprovodenje politike u cilju potpunog povrata troškova
  • Institucionalne potrebe će rasti u skladu sa porastom broja stanovnika
  • Potrebe industrije će rasti u skladu sa prognoziranim ekonomskim rastom
  • Smanjenje gubitaka

Alternativne metode prognoziranja potreba za vodom su rezultirale visokim nivoom suglasnosti u pogledu određivanja rezultujuće prognoze. Glavno područje neizvjesnosti je bilo procjenjivanje gubitaka vode u budućnosti. Imao se dojam da, iako bi smanjenje gubitaka do 30% od ukupne količine vode trebalo biti cilj do 2020. godine, ne postoji garancija da će to biti sprovedeno u praksi. Budući da je lakše odložiti investicije nego investicije pomicati naprijed, za planiranje potreba usvojen je manje strog kriterij za gubitke od 40% do 2020. godine. Rezultujuće prognoze su date u donjoj tabeli:

Tabela 1.2 Prognoze potreba za vodom (m3/dan)

Godina

2000 2005 2010 2020
Kategorija potrošača
Sarajevo
       
- Privatne kuće 21.266 26.091 31.800 42.019
- Stambeni blokovi 41.957 46.591 51.724 62.592
- Izvan domaćinstava 45.462 51.261 57.799 71.055
- Gubici (smanjenje na 40% u 2020. g.) 165.241 129.349 118.406 94.591

Ukupno
 
273.926 253.292 259.729 270.257



4. RAZVOJ VODOSNABDIJEVANJA

Pregled potencijalnih vodnih resursa područja ukazuje da su vodozahvat na rijeci Bosni i izgradnja brane Crna Rijeka dvije najpovoljnije opcije. Međutim, nijedan od ova dva resursa nema dovoljan vlastiti kapacitet da zadovolji planirane potrebe za vodom. Stoga predloženi projekat razvoja vodosnabdijevanja uključuje iskorištenje ova dva nova resursa, program zamjene cjevovoda da bi se reducirali trenutno visoki nivoi gubitaka, i određen broj poboljšanja u distribuciji koja su ukratko opisana u narednim odjeljcima.

4.1    Vodozahvat na rijeci Bosni i postrojenje za kondicioniranje

U Master Planu je pokazano daje vodozahvat na rijeci Bosni najjeftinija opcija iskorištenja, i najbrža za implementaciju, ali su pitanja zaštite okoline i vizuelnog utiska limitirali predloženi kapacitet na lm/s (86 400 m3/dan).

Vodozahvat je lociran nizvodno od izvorišta Vrelo Bosne i njegovih javnih sadržaja. Postojeća brana na predloženoj lokaciji je u lošem stanju, a pažljivo projektovanje nove brane zajedno sa uređenjem zemljišta poboljšati će lokalne uslove zaštite okoline.

Pumpna stanica sirove vode će snabdjevati vodom postrojenje za kondicioniranje locirano blizu postojeće pumpne stanice Bačevo. Predložena je direktna filtracija bez koagulanata, a zbog visokog kvaliteta sirove vode. Filtrirana voda će biti hlorisana prije odlaska u postojeći rezervoar, iz kojeg će se hlorisana voda pumpati do sistema vodosnabdijevanja.

Novi objekti će u osnovi zamijeniti postojeća rješenja za prihranjivanje, te će stoga biti moguće koristiti postojeći potisni cjevovod.

4.2    Brana Crna Rijeka

Sljedeći najekonomičniji vodeni resurs za iskorištenje je akumulacija Crna Rijeka, koja uključuje izgradnju betonske brane. Vrijeme potrebno za planiranje i izgradnju brane se procjenjuje na oko 6 (šest) godina do završetka, te je stoga potrebno neposredno otpočeti sa fazom projektovanja i priprema.

Postoji određen broj načina za transport zahtijevanih 1.5 m3/s (129 600 m3/dan) vode iz akumulacije i isporuke iste do sistema vodosnabdijevanja. Najjeftinije rješenje je ispuštanje vode iz akumulacije u rijeku Željeznicu, zahvatanje vode na nizvodnom vodozahvatu, slanje iste u infiltracione lagune, te potom pumpanje infiltrirane vode, nakon hloriranja, u sistem vodosnabdijevanja. Ovo rješenje preferira Kanton, ali su potrebna dodatna istraživanja prije nego što mogne biti implementirano. Stoga se preporučuje pilot projekat za procjenu količine infiltracije i rezultujućeg kvaliteta vode na predloženoj lokaciji. Ukoliko se pokaže da je ovo rješenje neodrživo, sljedeće naj ekonomičnije rješenje je izgradnja direktnog cjevovoda niz dolinu rijeke Željeznice. Ovo bi uključivalo poteškoće tokom izgradnje, izgradnju tunela, i usku saradnju i dogovor sa vlastima RS-a kroz čiju teritoriju bi cjevovod prolazio.

4.3    Program smanjenja gubitaka

Od 1996. godine preduzeće ViK je zamijenilo oko 35 km distributivne mreže, ali procjene pokazuju da je potrebno urgentno zamijeniti još dodatnih 250 km mreže. Na osnovu konsultacija sa preduzećem ViK napravljen je petogodišnji program za zamjenu nekih od jkritičnijih dionica distributivne mreže.

4. 4    Poboljšanja u distribuciji

Postoji određen broj područja unutar Sarajeva gdje je snabdijevanje vodom neadekvatno. U većini slučajeva to je zbog izgradnje stambenih objekata u područjima gdje postojeća rastruktura vodosnabdijevanja zahtijeva proširenje da bi zadovoljila rezultujuće narasle potrebe. Potrebni radovi će uključivati proširenje distributivnog sistema i izgradnju pumpnih stanica i rezervoara. Svako od ovih područja se može posmatrati nezavisno, i izgraditi po različitim programima kao što je prikazano u donjoj tabeli, i njihovi odgovarajući troškovi koštanja su dati u odjeljku 1.7.

Tabela 1.3 Paketi koji tretiraju poboljšanja u distribuciji

Područje koje se snabdijeva Pumpna stanica Rezervoar
(m3)
Potisni cjevovod
(m)
Distribut. mreža
(m)
Zlatarevo Mojmilo Zlatarevo 1.000 1.400 1.900
Kobilja Glava Kobilja Glava I
Kobilja Glava II
K. Glava I
K. Glava II
5.000
5.000
500 1.300
Hum Hum 1 Hum 1
Hum 2
2.000
1.000
600
500
3.000
Vitkovac Buća Potok II Vitkovac 1.000   1.600
Betanija i Kromolj Betanija Betanija
Kromolj
1.000
3.000
600
500
1.400
2.600
Jošanica   Jošanica
Hrid
1.000
1.000
  1.300



5. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA

Identifikovan je određen broj poboljšanja infrastrukture za prikupljanje i dispozicije otpadnih voda. Ova poboljšanja bi se trebala implementirati paralelno sa predloženim poboljšanjima u sistemu vodosnabdijevanja, a obuhvaćaju sledeće:

  • Sanaciju postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
  • Prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda velikih zagađivača, a koja se trenutno ne prečišćavaju
  • Nastavljanje programa za razdvajanje sistema odvodnje fekalne i oborinske kanalizacije
  • Poboljšanje određenih poznatih ograničenja sistema kanalizacije
  • Obezbjeđenje proširenja sistema radi opsluživanja područja koja nemaju kanalizaciju
  • Proširenje glavnih regulacionih radova na rijeci da bi se spriječilo plavljenje nizvodnih područja 

6. EKOLOŠKA PITANJA

Ocijenjene su glavne komponente predloženog projekta radi osiguranja da se obrade pitanja ekološke problematike kako je prikazano u donjoj tabeli.

Tabela 1.4 Ekološka pitanja

Komponenta Pitanje Uticaj Akcija / ublaženje
Vodozahvat na rijeci Bosni Vizuelna privlačnost Pozitivan • Projektovanje i uređenje zemljšta
• Poboljšanja postojeće brane
• Prikupljanje čvrstog otpada
Rekreaciona privlačnost Negativan • Uspostavljanje vodoprivrednih minimuma
Brana Crna Rijeka Kontrola proticaja, kako poplavnih tako i niskih proticaja Pozitivan • Upravljanje regulacijom proticaja
Vizuelni izgled brane Pozitivan • Upravljanje akumulacijom
Plavljenje zemljišta Negativan  
Ponovno naseljavanje Negativan • Nadoknada
Pristup Negativan • Novi pristupni putevi
Vizuclna privlačnost - nizvodno Pozitivan • Upravljanje proticajima
Vodozahvat na rijeci Željeznici Niski proticaji Pozitivan • Pozitivno u sprezi sa Crnom Rijekom
Vizuelni utisak Nije značajan  
Regulacija rijeke Vizuelni utisak Pozitivan • Uređenje zemljišta
Plavni proticaji Pozitivan  
Lagune Vizuelni utisak Pozitivan • Uređenje zemljišta i upravljanje
Rekreativna privlačnost Pozitivan • Upravljanje
Smanjenje gubitaka Pristup Pozitivan • Smanjen obim radova za puteve
Proširenje distributivnog - sistema Vizuelni utisak Negativan • Uređenje zemljišta
• Pažljivo projektovanje
• Nadzor
Korištenje zemljišta Nikakav • Preduzeće ViK već posjeduje zemljište

G|avna briga izražena od strane Kantona se odnosi na vodozahvat na rijeci Bosni, gdje je naglašena zabrinutost oko korištenja nizvodnih riječnih proticaja i tokom ljetnog perioda niskih vrijednosti proticaja. Međutim, korigovana predložena količina zahvatanja ne prelazi sadašnje nivoe količina koje se koriste za prihranjivanje, ukazujući da nema negativnog uticaja u poređenju sa trenutačnom praksom, a uticaj se na dalje može smanjiti ustanovljenjem minimalnih niskih proticaja ispod predloženog vodozahvata.


7. PRELIMINARNI PROGRAM IMPLEMENTACIJE I TROŠKOVI

Preliminarni program implementacije za različite komponente baziran je na određenom broju faktora koji obuhvaćaju slijedeće:

  • Mogućnost finansiranja
  • Prioritet
  • Raspoložive resurse za planiranje i implementaciju

Preliminarni program za pakete radova je izrađen da se olakša pojedinačno finansiranje i implementacija, što je
prikazano na slici desno. Implementacija različitih paketa je vremenski raspoređena da bi se priotiteti odrazili i
da bi izbjeglo propterećenje institucionalnih resursa tokom faza planiranja i implementacije.

 

 


8. EKONOMSKO VRJEDNOVANJE

Osnovni cilj ekonomskog vrednovanja je bio da se odredi da li je doprinos predloženog projekta budućem poboljšanju socijalnog i ekonomskog blagostanja zajednica u Sarajevu od veće vrijednosti nego što su to troškovi resursa koje može podnijeti nacionalna privreda. Ostali faktori, kao što je to ekološki uticaj predloženog projekta, su također uzeti u razmatranje u procjenjivanju njegove održivosti. Ekonomska održivost projekta je procijenjena upoređivanjem svih njegovih proporcionalnih troškova i koristi. Rezultati vrednovanja pokazuju da osnovni slučaj projekta ima ekonomsku internu stopu rentabilnosti (EIRR) od 22%. Poredeći sa pogodnim troškovima kapitala od 10%, projekat je ekonomski održiv u širokim granicama.

Rezultati odražavaju troškovnu djelotvornost predloženog iskorištenja vodnih resursa, program smanjenja gubitaka i inicijative na poboljšanja u distribuciji. Ovo, zajedno sa iskazanom odlučnošću preduzeća ViK da efikasno vodi i upravlja sistemom, te da poboljša stepen naplate i da smanji sve ostale vrste neoprihodovane vode daju neophodni podsticaj ekonomskoj opravdanosti projekta.

Analiza osjetljivosti je pokazala da projekat ostaje održiv uprkos bitnim povećanjima glavnih komponenti troškova, i uprkos značajnom smanjenju u pojedinačnim kategorijama koristi.

Ekonomsko vrednovanje iskorištenja potencijala akumulacije Crna Rijeka za potrebe jedne mini-hidroelektrane, koristeći prosječnu trenutnu ekonomsku graničnu cijenu električne energije od 0.16 KM/kWh, pokazuje daje hidroenergetsko postrojenje ekonomski održivo sa internom stopom rentabilnosti od 14%.